Projektna je nastava obećavajuća strategija poučavanja koja ima potencijal daučenike osposobi znanjima i vještinama 21. stoljeća. Takav je oblik nastaveusmjeren prema kritičkom mišljenju i rješavanju problema, u većoj mjeri uključujeučenike i rezultira kvalitetnijim znanjem. Vrednovanje projektne nastaveiz područja povijesti obavljeno je kombinacijom kvantitativne i kvalitativnemetodologije. Proveden je kvazi-eksperiment na 144 učenika petog i šestograzreda osnovne škole u školskim godinama 2014./15. i 2015./16. na redovnojnastavi Povijesti i Likovne kulture. Eksperimentalna grupa sudjelovala je uprojektnoj nastavi koja je uključivala aktivne učeničke radionice i terensku nastavu,dok je kontrolna grupa učila prema tradicionalnom nastavnom modeluu kojem je poučavanje najvećim dijelom počivalo na učiteljevom verbalnomprenošenju znanja. Po završetku programa grupa koja je pohađala projektnunastavu imala je snažnije interese i afinitete prema povijesti i arheološkoj baštini (tpeti razredi = 2,47; p < 0,05) (tšesti razredi = 2,15; p < 0,05).Znanje eksperimentalne grupe bilo je značajno bolje nakon petog razreda (t= 2,12; p < 0,05), dok je nakon šestog razreda razlika bila neznačajna (t =1,63; p = 0,11). Kvalitativni dio istraživanja pokazao je da projektna nastavau većoj mjeri pridonosi učeničkoj motivaciji i angažmanu.